DA LI SRBIJA MOŽE DA OSTANE NEUTRALNA? Stručnjaci otkrili šta donose novi geopolitički potresi i kakva je budućnost našeg evropskog puta
Dodajte Kurir u vaš Google izborBeograd je prethodnih dana bio domaćin važnog međunarodnog skupa na kojem su se okupili predsednici parlamenata država kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, ali i visoki zvaničnici iz regiona i istočne Evrope. U trenutku kada se evropska bezbednosna arhitektura ubrzano menja, a pitanja proširenja Evropske unije ponovo dolaze u fokus, otvorena su i brojna pitanja o položaju Srbije, njenom evropskom putu i vojnoj neutralnosti.
Beograd u centru važnih evropskih razgovora
Istoričar Predrag Marković ocenio je da je konferencija održana u Beogradu pokazala koliko su evropske integracije danas uslovljene novim geopolitičkim okolnostima, ali i da pojedine zemlje kandidati imaju različite pozicije na evropskom putu.
- Proces proširenja danas se odvija u potpuno drugačijim okolnostima nego ranije. Male države tradicionalno imaju određene prednosti kada je reč o prijemu u Evropsku uniju, dok se kod pojedinih kandidata proces dodatno komplikuje zbog aktuelnih geopolitičkih okolnosti. Konferencija u Beogradu upravo je pokazala da se sve više razgovara o tome kako će izgledati budući model proširenja i kakvu će ulogu u tome imati zemlje kandidati. Kada govorimo o regionu Zapadnog Balkana i istočnoevropskim kandidatima, jasno je da svaka država prolazi kroz sopstvene izazove i da će konačna dinamika pristupanja zavisiti od brojnih političkih okolnosti - rekao je Marković.
Govoreći o vojnoj neutralnosti Srbije, Marković je podsetio da istorijska iskustva pokazuju koliko je takvu poziciju teško dugoročno održati.
- Jugoslavija je svojevremeno uspevala da vodi samostalnu spoljnu i bezbednosnu politiku zahvaljujući potpuno drugačijem međunarodnom položaju i ulozi koju je imala u Pokretu nesvrstanih. Današnja Srbija nalazi se u znatno drugačijem okruženju i suočava se sa drugačijim izazovima. Sama deklaracija o neutralnosti nije dovoljna ukoliko iza nje ne stoje ozbiljni odbrambeni kapaciteti i sposobnost države da zaštiti sopstvene interese. Neutralnost jeste legitimno opredeljenje, ali istorija pokazuje da njeno očuvanje zavisi od mnogo više faktora od same političke odluke - ocenio je Marković.
Kako Brisel danas gleda na stare, a kako na nove kandidate?
Marković se osvrnuo i na razliku između takozvane "stare" grupe kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, kojoj pripada i Srbija, i zemalja koje su u međuvremenu dobile status kandidata nakon izbijanja rata u Ukrajini. Kako je ocenio, Brisel danas različito posmatra te procese, a pred pojedinim državama i dalje su brojni politički i geopolitički izazovi.
- Ne verujem da Evropska unija u ovom trenutku ozbiljno razmišlja o skorom prijemu Gruzije ili Ukrajine. Gruzija je veoma komplikovana država, a i kada je reč o Ukrajini, jasno je da je pred njom dug proces. S druge strane, zemlje Zapadnog Balkana već godinama prolaze kroz pregovore i otvaranje klastera, ali i dalje postoje različite političke prepreke. Crna Gora zbog svoje veličine ima određene prednosti, dok Srbija i dalje čeka na otvaranje novih klastera - rekao je Marković.
Evropski put ostaje strateško pitanje
Ljubomir Đurić iz Centra za nacionalnu politiku istakao je da evropske integracije podrazumevaju mnogo širi proces od samog otvaranja ili zatvaranja pregovaračkih klastera.
- Proces pristupanja Evropskoj uniji podrazumeva usklađivanje sa čitavim nizom političkih i bezbednosnih politika. Evropski partneri očekuju da država kandidat pokaže spremnost za dugoročnu saradnju i usklađivanje sa zajedničkim prioritetima. To nije pitanje samo jednog konkretnog političkog poteza, već ukupnog pravca u kojem se država kreće. Srbija ima svoje nacionalne interese koje treba da štiti, ali istovremeno mora jasno da definiše koji su njeni strateški prioriteti i kako želi da razvija odnose sa Evropskom unijom u godinama koje dolaze - rekao je Đurić.
On smatra da će tempo evropskih integracija zavisiti i od ukupnih geopolitičkih prilika.
- Svaka država kandidat prolazi kroz sopstveni proces reformi i prilagođavanja. Istovremeno, međunarodne okolnosti danas imaju mnogo veći uticaj nego ranije i zbog toga je teško govoriti o preciznim rokovima. Najvažnije je da Srbija vodi računa o svojim interesima, ali i da jasno definiše pravac kojim želi da ide u budućnosti - naveo je Đurić.
"Srbija ne sme da ostane izolovana"
Politički analitičar Srbislav Filipović ocenio je da je pitanje evropskih integracija jedno od ključnih strateških pitanja za Srbiju.
- Srbija se nalazi u delu Evrope u kojem su ekonomske, trgovinske i investicione veze sa državama Evropske unije od izuzetnog značaja. Upravo zbog toga važno je da se razgovara o tome kako će izgledati naš evropski put u narednim godinama. Bez obzira na saradnju koju razvijamo i sa drugim partnerima širom sveta, evropsko tržište ostaje najvažnije za domaću privredu. Zato je važno da Srbija vodi računa o svojim interesima, ali i da ne dozvoli da ostane izolovana u vremenu velikih međunarodnih promena - rekao je Filipović.
On je ukazao i na to da se u Srbiji često vodi rasprava o evropskim integracijama, dok istovremeno ekonomski pokazatelji govore o značaju saradnje sa državama Evropske unije.
- Kada govorimo o ekonomiji, brojke su veoma jasne. Evropska unija je naš najvažniji trgovinski partner. Istovremeno razvijamo saradnju i sa Kinom, koja ima značajne investicije u Srbiji, ali najveći deo naše privrede vezan je upravo za evropsko tržište. Zbog toga je važno da se o evropskom putu razgovara kroz konkretne interese države i građana, imajući u vidu da upravo saradnja sa evropskim partnerima predstavlja jedan od ključnih oslonaca razvoja naše ekonomije - objasnio je Filipović.
Neutralnost podrazumeva snažnu odbranu
Pukovnik u penziji Srbobran Radić smatra da vojna neutralnost može biti održiva samo ukoliko država raspolaže ozbiljnim odbrambenim kapacitetima.
- Ako je Srbija opredeljena za vojnu neutralnost, onda takva politika mora biti praćena stalnim jačanjem Vojske Srbije, njenom modernizacijom i razvojem odbrambenih sposobnosti. Neutralnost nije pasivna pozicija, već podrazumeva da država bude spremna da samostalno štiti svoje interese i bezbednost. Zato je važno ulagati u obuku, opremanje i razvoj svih kapaciteta koji predstavljaju osnov nacionalne bezbednosti. U savremenim međunarodnim odnosima upravo sposobnost države da štiti svoje interese predstavlja jedan od najvažnijih elemenata očuvanja neutralnosti - rekao je Radić.
Dodao je da bezbednosna situacija u regionu zahteva pažljivo praćenje svih međunarodnih okolnosti i kontinuirano jačanje odbrambenih sposobnosti države.
Govoreći o ponovnom uvođenju redovnog služenja vojnog roka, Radić je ocenio da se to pitanje ne može posmatrati odvojeno od ukupne bezbednosne situacije u kojoj se Srbija nalazi.
- Srbija mora da vodi računa o svojim odbrambenim kapacitetima i da razvija sistem koji će biti spreman da odgovori na savremene izazove. Pitanje vojnog roka treba posmatrati upravo u tom kontekstu, kao deo šireg sistema jačanja odbrambene sposobnosti države - istakao je on.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs